Izgradnja i svečano otvaranje
Spomenik na Smetovima svečano je otvoren 27. jula 1968. godine, kao centralna manifestacija obilježavanja Dana ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Inicijativu za izgradnju pokrenuo je Savez udruženja boraca NOR-a općine Zenica, predvođen Mensurom Serdarevićem.
Na konkurs za idejno rješenje pristiglo je pet prijedloga, a izabran je rad akademskog kipara Arfana Hozića iz Sarajeva. U podnožju spomenika nalazi se mramorna ploča sa uklesanim imenima 32 pripadnika Zeničkog partizanskog odreda poginulih tokom puča u maju 1942. godine.
Poezija i simbolika otpora
Poseban pečat monumentu daju uklesani stihovi bosanskohercegovačkog pjesnika Izeta Sarajlića iz pjesme „Mala, velika moja“:
„I ne pitaj jesu li se mogli vratiti, i ne pitaj je li se moglo natrag, dok je posljednji put, crven kao komunizam gorio horizont njihovih želja.“
Tridesetak metara dalje od glavnog monumenta nalazi se i kameni amfiteatar, koji je originalno predviđen za održavanje časova historije na otvorenom, integrišući umjetnost i edukaciju u prirodni ambijent.
Hronika otpora iz 1942. godine
Puč u kojem su likvidirani istaknuti zenički antifašisti desio se u noći sa 5. na 6. maj 1942. godine na lokalitetu Kraljevine. U ovom tragičnom događaju stradalo je skoro kompletno rukovodstvo odreda, uključujući imena kao što su Sead Škrgo, Mustafa Ganibegović i Ivo Marjanović, dok je ranjen Vladimir Perić Valter.
Danas, spomenik stoji kao trajni podsjetnik na Treću neprijateljsku ofanzivu i borbu protiv fašizma, ali i kao mjesto gdje su zenički Bošnjaci 1942. godine Rezolucijom digli glas protiv deportacije Roma u logore.
